Darko i Vlado najpoznatiji su hrvatski lovci na zmije, a "zanat" su učili u šikarama oko Save
Posavsko selo Šumeće, udaljeno samo 15 kilometara od Slavonskog Broda i dva kilometra od rijeke Save, mjesto je u kojem već desetljećima žive “šaptači zmijama”. I dok je uvriježeno mišljenje da je najveće stanište zmija u hrvatskoj na području Dalmacije i dalmatinskog zaleđa, 60 - godišnji Darko Karamazan zmije je u šikarama i močvarama kraj Save započeo loviti sa šest godina. Sve što zna naučio je od oca Josipa. I nije bio jedini. U bivšoj Jugoslaviji selo Šumeće bilo je ono u koje su dolazile sve najveće farmaceutske kompanije s područja države u otkup ulovljenih riđovki i to za potrebe industrije lijekova i kozmetike.
Prosječan lovac na zmije ulovom od desetak zmija mogao si je zaraditi još jednu plaću. U kući Karamazana zmije su lovili i otac i majka i Darko.
Darko Karamazan. Foto: Vlado Lađarević
Državni zmijolovci
Danas je situacija nešto drugačija jer su zmije strogo zaštićene i dopušteno ih je hvatati samo u slučaju ugroze života, zdravlja i imovine. Za potrebe farmaceutske industrije zmije se danas uzgajaju. No, lovci na zmije i dalje su tražena roba, ali sada kako bi se spasili kućanstva u nevolji, kao i ove gmazove od ugroze. Darko kao najpoznatiji hrvatski lovac na zmije svoje bogato iskustvo ujedinio je s magistrom zoo tehnike Vladom Lađarevićem i 2019 službeno registrirao Udrugu za hvatanje zmija “Zmijolovac”. Država im je za uzvrat dala derogacijsko rješenje o dozvoli za izvođenje zabranjenih radnji. Da je ova priča nešto posebno i u razmjerima Europe priznala je i ekipa uglednog francusko – njemačkog TV kanala ARTE, koja je tijekom ovog ljeta provela nekoliko dana u Šumeću kako bi snimala hrvatske “šaptače zmijama” za 30-minutni dokomentarac.
Darko priznaje da iza sebe ima brojku od 5.000 uhvaćenih zmija, a Vlado se ne želi hvaliti, ali obojica tvrde kako ih zmija nije ugrizla nikada. "Zmijama pristupamo s respektom. Zmiju se ne smije dirati, niti bježati od nje. U slučaju da vam se nađe na putu smireno ju zaobiđite, sklonite im se s puta. Niti slučajno nemojte ubijati zmiju jer je to korisna životinja koja služi za redukciju broja glodavaca u prirodi. Osobno imam veću averziju prema psima, nego prema zmijama. I to zato što me pas ugrizao, a zmija to nije učinila nikada. Zmije su za mene sasvim normalne životinje koje hvatam u kratkim hlačama", priča Vlado Lađarević.
Magistar zoo tehnike Vlado Lađarević tehniku hvatanja zmija naučio je od Darka Karamazana
U Slavoniji samo riđovka
U Hrvatskoj obitivaju tri vrste otrovnih zmija , ali u Slavoniji možete naići tek na riđovku.- One žive na malim nadmorskim visinama. Prisutna je u močvarnim područjima sa šikarom u Slavoniji, ali i u planinama Gorskog kotara. Za razliku od poskoka, ulazi i u vodu. Poskok je karakterističan za Dalmaciju, gdje se može sakriti od velikih zima. Treća otrovnica u Hrvatskoj je žutokrug koji živi na većim nadmorskim visinama i nema ga u Slavoniji. U Slavoniji šansa da naiđete na zmiju je u slučaju ako idete uz jezero ili kroz neku šikaru i to će većinom biti bjelouška, bjelica, ribarica ili smukulja. To su one koje najčešće možemo vidjeti i koje ulaze ljudima u životne prostore. Na područje u kojem sumnjate da ima zmija ne ide se u otvorenim cipelama nego u cipelama za planinarenje. Ako smo u rijeci ili jezeru, bezbrižno plivajmo i uopće ne mislimo za zmije. Naime, u rijeci i jezeru najčešće možemo naći bjeloušku ili ribaricu, a obje su potpuno bezopasne Tada ih treba uhvatiti i zaštiti. Najviše zmija u Slavoniji definitivno ima u Brodsko - posavskoj županiji, a riđovke susrećemo od Babine Grede do iza Nove Gradiške, objašnjavaju ovi “zmijoljupci”.
Područje Jelas polja na kojem se nalazilo najveće lovište zmija riđovki za farmaceutsku industriju
Tajna parselskog jezika
U slučaju da vas zmija ipak ugrize ne pokušavajte sami istisnuti otrov ili primijeniti onaj navodni lijek prema kojem se na ugriz treba pomokriti. Ugriz tek isperite s vodom, što manje pomičite ugrizeni ud i odmah zatražite hitnu medicinsku pomoć. Pitamo Vladu i imaju li zmije uistinu poseban jezik kojim komuniciraju i je li možda i oni znaju nešto od parselskog jezika kojim je tako vješto vladao Harry Potter. - Za parselski jezik nas još nitko nije pitao, ali zmije zapravo osjete vibraciju i osjete mirise preko svog jezika. Mi ih pronalazimo uz pomoć iskustva, a manje sporazumijevanja. Kod lova na zmije najteži dio je pronaći skrivenu zmiju. No, zimi ih sigurno nećete sresti jer hiberniraju, ali ne vole niti prevelike vrućine. Stoga najveću šansu za direktan kontakt sa zmijom imate u proljeće kada izlaze iz svog zimskih staništa i kreću u razmnožavanje, poručuje Vlado Lađarević.
Foto: Udruga za zaštitu životinja Zmijolovac i Pexels
Detaljnije informacije o radu udruge Zmijolovac, ali i predavanja
u vašem prostoru, te edukaciju o zmijama u Hrvatskoj moguće je dobiti putem kontakta
na mrežnoj stranici udruge https://zmijolovac.hr
