U okviru ciklusa „Osijek na 45,55° – paralela dobrog života“ u opuštenoj atmosferi razgovarali smo s Jurom Smajićem, čovjekom koji stoji iza nove krajobrazne revolucije grada i koji nam je otkrio kako je Osijek postao prvi hrvatski grad s biljnim laboratorijem
Grad Osijek prvi je grad u Hrvatskoj koji je još prije pet godina, tamo u jeku pandemije, odlučio promijeniti krajobraznu politiku i sezonske cvjetnjake postupno mijenjati trajnim nasadima. Danas, pet godina poslije, upravo je takvo razmišljanje Osijek pretvorilo u grad čije zelene površine drže korak sa svjetskim trendovima u oblikovanju javnog zelenila.
Riječ je o nasadima cvjetnih trajnica i ukrasnoga grmlja, visokih i niskih trava, različitih tekstura i boja. Nasadima koji stvaraju prirodan, opušten i gotovo filmski ugođaj tijekom cijele godine. Iza njih stoji Jure Smajić, voditelj radova krajobraznog uređenja i čovjek koji posljednjih godina snažno oblikuje novu zelenu viziju grada. S njim smo ovih dana razgovarali u jednoj opuštenoj atmosferi među nasadima koji danas Osijeku daju potpuno novu estetiku.
Trajnice na 12.300 kvadrata i 55 lokacija
– Većina gradova i dalje javne cvjetnjake uređuje i održava na tradicionalan način izmjenjujući ljetnice u kasnoproljetnoj sadnji te dvoljetnice i lukovice u jesenskoj. Osijek to danas čini na samo 8 ključnih lokacija i ukupno 1.800 metara kvadratnih.
Sadnja cvjetnih nasada ljetnicama je najreprezentativniji način krajobraznog oblikovanja, ali istovremeno najskuplji, neodrživ i ekološki najmanje prihvatljiv.
Zanimljiv je podatak da je Osijek u 2016. imao sezonske cvjetnjake na 63 lokacije i ukupno više od 2.700 metara kvadratnih. Dakle, gotovo 50 malih, ponekad i neprimjetnih cvjetnjaka od po nekoliko kvadrata raspoređenih po cijelom gradu.
Danas imamo 8 velikih reprezentativnih cvjetnih površina od kojih su najupečatljiviji oni u Sakuntalinom parku, Parku kralja Petra Krešimira IV. i Parku kralja Držislava.
Istovremeno smo smanjujući sezonske cvjetnjake formirali i oblikovali nove trajne nasade pa ih tako danas imamo na površini od 12.300 kvadrata i na 55 lokacija u gradu i prigradskim naseljima.
Usporedimo li i te nasade s 2016. u kojoj su pokrivali površinu od 3.900 metara kvadratnih na svega 14 lokacija jasno je da je površina nekoliko puta povećana. Neki od uspješnih primjera su zeleni parter ispod ginka u Tvrđi, nasadi na retfalačkom trgu ili nasad uz podvožnjak u Ulici L. B. Mandića.
Najbolji primjer zamjene sezonskog cvjetnjaka u trajni nasad zasigurno je Rondel velikana. Danas se ni ne sjećamo kako su izgledale cvjetne gredice prije ove trajne intervencije.
Britanski vrtovi ili bakino dvorište
Osijek je danas u stručnim krugovima prepoznat kao predvodnik u suvremenom krajobraznom oblikovanju zbog uspješnog balansiranja između dugotrajne održivosti, ekološke prihvatljivosti s naglaskom na bioraznolikost te podizanja vizualne i ambijentalne kvalitete javnoga prostora.
– Trajnice i ukrasne trave sve do polovice 20. stoljeća bile su rezervirane uglavnom za privatne vrtove. Javne površine uglavnom su bile oblikovane sezonskim cvjetnjacima, nasadima grmlja i neizostavnim ružama.
Tek u drugoj polovici 20. stoljeća započinje ova praksa podizanja nasada trajnica koje laici prepoznaju kao britanski vrt, ali zapravo govorimo o vrtovima naših baka i starim seoskim „prvim dvorištima“.
Na sreću imao sam priliku obići neke od sjajno oblikovanih javnih prostora u Beču, Londonu, Budimpešti i Parizu koji ovakvim nasadima uvode prirodu u grad i humaniziraju prostor.
I naši su sugrađani primijetili dobrobiti ovako uređenih prostora, a najviše ističu zanimljivost u dinamici cvjetanja i cjelogodišnju atraktivnost te veću ugodnost boravka u tim javnim prostorima.
Posljednje uređeni trajni nasadi nalaze se na području Zimske luke i od jesenas na okretištu tramvaja Mačkamama gdje je sezonski cvjetnjak povećan i zamijenjen trajnim nasadom s ukupno 366 sadnica grmlja, 1.370 cvjetnih trajnica te gotovo 1.800 lukovica tulipana i ukrasnih lukova.
Biljni laboratorij
No, sezonsko cvijeće cvate duže i proizvodi više cvjetova od trajnica pa je za nasad trajnica koji će biti dovoljno reprezentativan cijele vegetacijske sezone potrebno odlično poznavanje osobina biljnog materijala, detaljno razrađen plan cvatnje te vješto kombiniranje vrsta u nasadu.
– Kako bi što točnije upoznali karakteristike raznih kultivara trajnica, njihove zahtjeve te kako će se pojedine biljke ponašati u osječkim uvjetima, prošle su godine u Unikomovoj radnoj jedinici Zelenilo napravili Biljni laboratorij odnosno svojevrsno pokušalište za nove kultivare već poznatih vrsta i potpuno novih vrsta ukrasnih grmova, pokrivača tla, ukrasnih trava i cvjetnih trajnica.
Najmanje godinu dana prije sadnje na javnu površinu u Biljnom će se laboratoriju pratiti rast i razvoj novih biljnih vrsta, njihove zahtjeve za vodom, suncem i gnojivima, duljinu listanja i cvatnje te zahtjeve redovnog održavanja.
Prema dobivenom iskustvu i saznanjima ponašanja biljne vrste na osječkom podneblju odlučit će se o njezinoj upotrebi u gradskim javnim prostorima i smještanju na mikrolokaciju.
U laboratoriju istu vrstu ili kultivar pratimo kroz nekoliko različitih uvjeta rasta, primjerice u uzdignutoj betonskoj žardinjeri kao na Promenadi, površinama s navodnjavanjem i bez njega, s platnom protiv korova ili bez njega.
U literaturi su biljke često opisane generalno za više klimatskih zona, a mi ćemo do kraja godine točno znati kako će se ponašati baš u Osijeku. Svaka je biljka označena latinskim nazivom, a laboratorij je otvoren za javnost pa i naši zainteresirani sugrađani mogu pratiti razvoj.
Nova vizija zelenih površina
Rezultat nove vizije gradskih zelenih površina su i zeleni otoci u samom centru grada i to u Radićevoj, Strossmayerovoj i Kapucinskoj ulici, a koji su posebno oduševili Osječane.
– Zeleni otoci u centru grada podignuti su na zahtjev Grada za dodatnim ozelenjavanjem. Stvorili smo reprezentativnije, zelenije i održivije prostore u usporedbi s običnim travnjakom.
Iako su zahtjevi za održavanjem nešto veći od obične košnje, veći su i benefiti, a Osijek to zaslužuje, kaže voditelj radova krajobraznog uređenja.
Planovi za novo ozelenjivanje grada tiču se posebno osječke Promenade. U suradnji s gradskim službama svake jeseni se u gradu Osijeku podigne niz novih hortikulturnih objekata ili obnove već postojeći.
Tako je završena obnova nasada u žardinjerama na cijeloj lijevoj obali Drave te na dionici Promenade od Zimske luke do Solarskoga trga koja je upravo u ovo vrijeme najatraktivnija za šetnju.
Na jesen se nastavlja ozelenjivanje podizanjem drvoreda japanskih sofora na travnjacima Gornjodravske obale uz Promenadu te sadnja preko 400 stabala i 800 grmova na travnate površine lijeve obale Drave.
Ozelenjivanje grada ključno je u borbi s današnjim klimatskim promjenama, sve jačim toplinskim otocima, ali oblikujući zelene prostore na umu uvijek moramo imati prvo korisnike pojedinih prostora, njihove potrebe i očekivanja.
Ključno je i povećanje gradske bioraznolikosti, ali uz postizanje visoke estetike i ambijentalne kvalitete. Osijek je uvijek prednjačio u krajobraznom uređenju pa se i danas vodi najsuvremenijim trendovima, a sve kako bi Osijek ostao zeleni grad, zaključuje Smajić.
