Prvi hrvatski strip umjesto junaka imao je junakinju.
Kada je 1935. godine u dnevnim novinama Novosti objavljena „Vjerenica mača“, domaća kulturna scena svjedočila je pravoj revoluciji. Bio je to trenutak u kojem je strip na ovim prostorima prerastao granice zabavne, humoristične forme i zakoračio u ozbiljan, realistični žanr.
Djelo nastalo prema romanu Gospođica Lamberge francuskog pisca Paula Févala potpisuju dvojica autora koji su ispisali povijest: Andrija Maurović, utemeljitelj hrvatskog stripa i pionir europske strip-scene, te Krešimir Kovačić, književnik, novinar i prvi hrvatski strip-scenarist. Maurović je svojim potezima stvorio upečatljive crno-bijele prizore koji i danas oduzimaju dah, dok je Kovačić preradio tekst i donio mu narativnu snagu dostojnu velikog romana.
Maurović je u povijest ušao nizom remek-djela – „Stari mačak“, „Ljubavnica s Marsa“, „Sablast zelenih močvara“, no upravo je „Vjerenica mača“ bila prekretnica. Njegov stil, obilježen snažnim crno-bijelim kontrastima i narativnom dinamikom, uspoređivan je s najboljim svjetskim autorima onoga doba. Čak i danas, gotovo stoljeće poslije, njegov crtež zapanjuje: dinamični kadrovi, filmska naracija i vizualna inovativnost čine ga jedinstvenim.
Do pojave ovog stripa domaća produkcija uglavnom se kretala u okvirima humorističnog žanra. Maurović je, u suradnji sa scenaristom Krešimirom Kovačićem, učinio povijesni iskorak: otvorio vrata realističnoj pustolovnoj priči i time odredio put kojim će se hrvatski strip razvijati u desetljećima koja su slijedila.
Maurović u Pakracu
Upravo ovim djelom ovih se dana pohvalio Muzej vojne i ratne povijesti u Pakracu, jedinstvena institucija u Hrvatskoj koja u svojim zbirkama objedinjuje predmete vojne, ratne, ali i šire kulturne povijesti. Pretiskom „Vjerenice mača“ iz 2006. godine, koji je objavila osječka izdavačka kuća Format, muzej je svoju ponudu obogatio ne samo vrijednim artefaktom, već i djelom koje je oblikovalo temelje domaće strip-produkcije.
„Vjerenica mača“ danas se smatra kamenom temeljcem hrvatske strip-književnosti, djelom koje je kulturu ovih prostora izdiglo na novu razinu. Činjenica da se primjerak nalazi u Pakracu dodatno potvrđuje važnu ulogu ovog muzeja i to ne samo u čuvanju vojno-povijesne baštine, već i u predstavljanju ključnih umjetničkih i kulturnih fenomena hrvatskog društva.
Poziv ljubiteljima stripa i kulture
Muzej vojne i ratne povijesti u Pakracu ovom prilikom poziva sve ljubitelje stripa, vojne i kulturne povijesti da zavire u ovu pionirsku priču, djelo koje je oblikovalo temelje hrvatskog stripa.
