Svetište Gospe Ilačke – Ilača (Hrvatski Lurd)
Volimo priču vezanu uz ovo svetište koja kaže kako je davne 1865. godine Đuka Ambrušević u snu vidio Gospu s bijelom krunom na glavi i Djetetom na lijevoj ruci, koja mu je rekla da je izvor koji se pojavio u selu njezin i da ga treba ograditi kako se na njemu ne bi napajala stoka s obližnjih pašnjaka. Izvor je ograđen, a ubrzo su počeli pristizati prvi hodočasnici. Mjesto je prozvano “Gospina vodica”. Bio je to prvi izvor u svijetu koji je provreo nakon Lurda, a do danas nije presušio. Izvor se i danas nalazi uz crkvu, a vjernici ga smatraju ljekovitim. Ovo marijansko svetište okružuje prekrasna hladovina i iznimno je pitoreskno – pravo srijemsko selo koje bi, uz dobro infrastrukturno promišljanje, moglo postati pravi turistički i hodočasnički centar jer dobru priču, potencijal i ljepotu već ima. Naša preporuka za ovu tajnu hrvatskog Srijema svakako stoji.
Svetište Gospe od Utočišta – Aljmaš
Na mjestu gdje se Drava ulijeva u Dunav hodočasnici pronalaze mir i nadu. Moderno zdanje crkve podignuto je nakon razaranja u Domovinskom ratu, a ovo je inače omiljeno svetište Osječana. Panoramski pogled na Dunav čini ovo mjesto i duhovno i prirodno iznimnim. Svetište “Gospe od Utočišta” već više od 300 godina na Veliku Gospu (15. kolovoza) pohode hodočasnici iz cijele istočne Slavonije. U sklopu duhovne obnove nakon izgona Turaka iz Podunavlja (1687.) isusovci su poticali štovanje Gospe. Godine 1689. u baranjsko selo Lug donijeli su Bogorodičin kip i utemeljili svetište. Zbog dolaska kalvina iz Mađarske, koji ne štuju Bogorodicu, kip je 1704. čamcem spušten do Aljmaša. Prema pučkoj legendi, Gospa je isprva smještena u kolibu od pruća i blata, a zvono obješeno na obližnju trešnju. Budući da je ondje pronašla utočište i ljubav mještana, dobila je ime “Gospa od Utočišta” i postala mjesto na koje dolaze svi koji traže njezinu pomoć.
Svetište Gospe Voćinske – Voćin
Smješteno u podnožju Papuka, ovo je jedno od najpoznatijih svetišta u Slavoniji. Crkva je više puta stradavala i to posljednji put u Domovinskom ratu, ali je uvijek obnavljana kao simbol ustrajne vjere. Voćin je najveće marijansko svetište između Marije Bistrice i Aljmaša, izgrađeno u drugoj polovici 15. stoljeća. Tijekom osmanske vladavine bilo je zapušteno, nakon oslobođenja obnovljeno, a u Drugom svjetskom ratu oštećeno. U Domovinskom ratu potpuno je razoreno, no zahvaljujući sačuvanoj dokumentaciji crkva je vjerno rekonstruirana. Danas je jedno od najvećih kasnogotičkih zdanja u ovom dijelu Europe.
Svetište Gospe Šumanovačke – Šumanovci kod Gunje
Skriveno u šumi uz granicu, ovo svetište potječe iz predaje o kipu Gospe pronađenom u krošnji drveta. Najveće okupljanje je 5. kolovoza, na blagdan Gospe Snježne. Nalazi se na tromeđi Gunja – Drenovci – Đurići i najstarije je svetište u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Samostan su franjevcima dali izgraditi alšanski grofovi, a 1373. papa Grgur XI. dao je dopuštenje za gradnju. Uz samostan je sagrađena crkva sv. Marije koja se razvila u proštenište. Tijekom turske najezde svetište je stradalo, no kasnije je obnovljeno i postalo važno hodočasničko mjesto. Godine 1822. izgrađena je nova crkva s kipom Uznesenja Marijina, u kojem hodočasnici i danas pronalaze utjehu.
Svetište Gospe Lučičke – Lučić
Nastalo na umjetnom otoku na rukavcu rijeke Spačve, svetište Gospe Lučičke zadržalo je najviše izvornih gotičkih obilježja na području Vukovarsko-srijemske županije. Ime je dobilo po danas izgubljenoj slici sv. Luke koji slika Majku Božju. Crkva je jednobrodna gotička građevina s poligonalnom apsidom i drvenim zvonikom.
Svetište Gospe od Suza – Pleternica
Posvećeno slici Gospe koja je plakala u Siracusi, ovo svetište posebno oživi u kolovozu, kada se od 23. do 31. održava velika devetnica. Pleternica tada postaje središte molitve i okupljanja vjernika iz cijele regije.
Máriagyűd – Mađarska
Jedno od najljepših marijanskih svetišta u Mađarskoj, smješteno nedaleko Pečuha, okruženo brežuljcima i vinogradima. Popularno je među hodočasnicima iz Baranje i Slavonije, osobito u svibnju i kolovozu.
Foto:TZ OBŽ/TZ VSŽ
