Mirko Miladinović iz Koritne ruši predrasude o slavonskoj poljoprivredi, a njegovi hitovi su brašno od heljdi, pira i ona za koja nikada nismo ni čuli
Da bismo saznali što je to raoula, morali smo guglati i doznali da je to biljka koja se koristi za zelenu gnojidbu, a može i za krmno bilje. Puno više nismo znali niti o faceliji i piru, a za heljdu i gorušicu smo barem čuli. No, sve su to kulture za čiji se uzgoj odlučio Slavonac iz Koritne kod Đakova Mirko Miladinović, koji ruši sve predrasude o slavonskim poljoprivrednicima i uobičajenim pričama o uzgoju pšenice, suncokreta i kukuruza.
Mirko se preradom sjemena u brašno bavi od 2020. godine, a dvije godine kasnije pokrenuo je i doradu sjemena. Ovih dana zatekli smo ga u trenutku kada očekuje dolazak stroja za preradu durum pšenice naručenog iz Kine, koji će omogućiti proizvodnju kvalitetne tjestenine bez jaja. Mirko nas uvjerava kako sve što radi u okviru ovog slavonskog OPG-a i nije toliko neobično, jer, kaže, to općenito postaje popularno.
- Nisam jedini, ima nas sve više i više koji se bavimo takvom proizvodnjom. Posebnu promjenu donijela je pandemija. Ljudi su osvijestili važnost zdrave prehrane, a tržište ekološki uzgojenih proizvoda od tada je živnulo. Osobno sam oduvijek imao veliku ljubav prema kuhinji, volim eksperimentirati, a pečenje kolača ide mi najbolje. Stoga ne čudi da želim isprobati sva moguća brašna.
Mirko priznaje da je još od srednje škole život vezan uz poljoprivredu. Odrastanje na selu i naslijeđena ljubav prema zemlji od roditelja odredili su njegov put.
“Išao sam u poljoprivrednu školu i tu sam prvo zavolio prirodu, a onda i poljoprivredu”, prisjeća se. Nakon nekoliko godina rada odlučio je zakoračiti u svijet ekološke proizvodnje, a među kulturama koje uzgaja posebno mjesto zauzima pir. “Nekako sam došao do toga da se probam baviti preradom i da vidimo kako će tržište funkcionirati i na kraju to i prihvatiti”, objašnjava.
Upravo je ta odluka označila početak ove priče koja se s vremenom proširila na druge kulture. Kroz godine, proizvodnja i prerada su se usavršavale, a nabava modernijih strojeva podigla je kvalitetu finalnog proizvoda.
- Trenutno imamo i mlin s prirodnim kamenom, vlastite pakirnice, stvaramo vlastiti brend s našim imenom i logotipom.
Ceres proizvodi nisu popularni samo u Slavoniji već ih rado kupuju i u Istri, Lici te Zagrebu, a nedavno je svoje proizvode predstavio i u Bruxellesu.
- Puno ljudi danas peče kruh kod kuće, ali i druga jela, pogotovo od pirovog brašna, dodaje.
Novi stroj - novi plan
Planova ne nedostaje. Najvažniji je cilj dodatno unaprijediti brend i proširiti ponudu. Brašno je, kako objašnjava, poluproizvod kojemu netko drugi mora dati znanja i umijeća kako bi nastalo nešto novo. Tu se uključuje i obitelj, odnosno brat i bratova supruga od njegovog brašna prave različite proizvode od tijesta. Velike nade polaže i u novi stroj s početka priče za preradu durum pšenice, naručen iz Kine, koji će omogućiti proizvodnju kvalitetne tjestenine bez jaja. Ipak, svjestan je da će veći planovi morati pričekati zbog novog financijskog razdoblja Europske unije koje počinje 2027. godine.
Kako je Kina ušla u priču?
- To je priča sama za sebe. Suradnja s Kinom, odnosno kineskom tvrtkom Gime Tech, započela je sasvim slučajno. Na poljoprivrednom sajmu u Bugarskoj 2016. godine upoznao je proizvođača strojeva za mlinsko-pekarsku industriju. Poslovna suradnja s vremenom je prerasla u prijateljstvo, a kineski je partner Koritnu posjetio već dva puta. Od njih smo naručili ljuštilicu za heljdu, smatram da je to jedan novi smjer i mogućnost, kaže.
Uvođenje novih kultura poput heljde vidi kao priliku za širenje ponude, budući da ona već ima svoje tržište.
Mirkovi recepti
Na kraju razgovora Mirko nam otkriva i svoje omiljene recepte. “Prova s višnjama” prvo je što Mirko navodi.
- To je desert koji često pripremam za druženja s prijateljima, a za doručak preporučuam kombinaciju sjemenki lana i jogurta, a posebno ću hvalitii kruh od pirovog brašna. Na prvi se pogled to brašno čini skupo, međutim kada to pretvorite u kruh, za tijelo i organizam je zdraviji. Manje će vas vaše tijelo tražiti kruh i manje ćete ga jesti, a dugotrajniji je od ovih kupovnih, zaključuje Mirko.
Razgovarala: Ena Lusavec
Foto: Ustupio Mirko Miladinović
