izv. prof. dr. sc. Kristina Bojanić
Gotovo jednako precizna kao magnetska rezonancija, a neusporedivo jednostavnija i dostupnija – kontrastna mamografija otkriva tumor i u slučajevima kada ga klasična mamografija ne može prikazati, a AI služi kao drugo mišljenje
Softver umjetne inteligencije pod nazivom iCAD, koji se koristi za analizu mamografskih snimki i rano otkrivanje karcinoma dojke, do sada je testiran na više od šest milijuna žena diljem svijeta. U Hrvatskoj je njegovu vrijednost prva prepoznala izv. prof. prim. dr. sc. Kristina Bojanić, dr. med., voditeljica Odjela za radiologiju Doma zdravlja Osječko - baranjske županije. Na njezinu inicijativu, Osijek je postao prvi grad u Hrvatskoj u kojem se umjetna inteligencija koristi kao dodatno mišljenje pri očitavanju mamografskih nalaza. Riječ je o značajnom iskoraku prema preciznijoj dijagnostici i suvremenijem pristupu skrbi o zdravlju žena, primjeru kako tehnologija može postati vrijedan saveznik u ranom otkrivanju bolesti i spašavanju života.
„Umjetna inteligencija pokazala se kao vrlo korisna pomoć u našoj svakodnevnoj praksi. Softver koji koristimo, iCAD, iznimno dobro prepoznaje promjene na dojci i može razlikovati maligne od benignih lezija, a točnost mu se u tom dijelu procjenjuje na oko 70 posto. Naravno, umjetna inteligencija ne zamjenjuje čovjeka, ona ubrzava proces, potvrđuje nalaze i daje dodatnu sigurnost, ali uvijek prvo pregledavam snimke sama i donosim svoje mišljenje, a tek potom konzultiram AI. Zgodno je što sustav može automatski poredati sve mamografske nalaze toga dana, od onih koji su najsuspektniji do onih koji su uredni, pa olakšava prioritetni pregled. Ovaj program zasad nitko u Hrvatskoj još nije implementirao. Mnogi su sumnjičavi prema modernim tehnologijama, posebice prema umjetnoj inteligenciji. Naravno da joj ne možemo slijepo vjerovati, ali ona nam je od velike pomoći i njome možemo ubrzati naš rad, pogotovo ako imamo veliki broj pacijentica koje pregledavamo tijekom godine. U nekim zemljama, primjerice u Nizozemskoj, eksperimentalno su dopustili da AI bude jedini ‘čitač’ nalaza, no mi se zasad držimo kombiniranog pristupa i uspoređujemo rezultate, što se pokazalo kao najbolji model“, objašnjava prof. Bojanić.
Osim umjetne inteligencije kao dodatnog mišljenja, ova vrhunska hrvatska radiologinja jedna je od rijetkih koja u dijagnostici sumnjivih nalaza provodi i kontrastnu mamografiju. Riječ je o pretrazi kod koje se prije snimanja na mamografu u venu aplicira intravenozni kontrast.
“Krvne žile tumora poroznije su i propusnije, pa tumorsko tkivo kontrastno sredstvo brže upija i otpušta, što ga čini jasno vidljivim na snimci. Ova je metoda posebno korisna kod žena s gustim žljezdanim tkivom, kod kojih klasična mamografija, iako može otkriti i do 85 % karcinoma, ponekad ne daje dovoljno jasnu sliku. Kod takvih pacijentica, ako postoji i najmanja sumnja, napravimo kontrastnu mamografiju i tada se vrlo jasno vidi sve što je potrebno za točnu dijagnozu. Ono što je inovativno u našem Domu zdravlja jest i da pokušavamo, uz pomoć te pretrage i AI, predvidjeti biološki tip tumora, a samim time i personalizirani tip budućeg liječenja“, objašnjava Bojanić.
Tehnika kontrastne mamografije u Domu zdravlja Osijek koristi se od 2022. godine. Iako ju je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila još 2013., njezina je primjena u svijetu postala intenzivnija tek posljednjih godina, kada su radiolozi prepoznali da se ovom metodom na jednostavan način mogu dobiti rezultati usporedivi s onima magnetske rezonancije, pretrage koja je znatno skuplja i teže dostupna. U Hrvatskoj se, osim u Osijeku, kontrastna mamografija trenutno provodi još samo u Domu zdravlja Primorsko-goranske županije i KBC-u Zagreb, dok u Europi posljednjih tri do pet godina bilježi snažan uzlet.
Razgovarala: N.Z.Eberhard
